Mala lekcija o znakovnom jeziku (Piše: Ira Adilagić)

Do sada, kad god bih spomenula znakovni jezik ili pokazala neke znakove znakovnog jezika drugim ljudima, to bi odmah izazvalo opće interesovanje i radoznalost drugih da saznaju sve o njemu. Zbog toga, u ovoj sedmici, u sklopu Druge strane priče, pripremila sam za vas nekoliko, možda, prednosti, znakovnog jezika.

Znakovni jezik je jezik koji uključuje spelovanje pristima, čitanje sa usana, te je popraćen kretanjama, a ponekad i izgovorom. Svi oblici neverbalnog izražavanje imaju značajnu ulogu u komunikaciji korisnika znakovnog jezika, jer uz njih jezik dobiva svoj potpuni izražaj, kompenzira se ono što se propušta govorom. Šale, aluzije, sarkazam i mnoga izražajna sredstva ovise upravo o facijalnoj ekspresiji, mimikama i ostalim neverbalnim nagovještajima.

Zašto učiti znakovni jezik?

- znakovni jezik je vrlo zanimljiv, raskošan i lijep govor

- možete komunicirati iz udaljenog dijela prostorije bez vikanja

- znakovni jezik je lijep način vlastitog izražavanja

- možete komunicirati pod vodom

- možete komunicirati kroz zatvoreni prozor

- znakovni jezik je trodimenzionalni jezik

- možete komunicirati s punim ustima

- znakovni jezik jedan je od najlakših jezika za učenje

- lagano za učiti - njegova brza primjena i široka rasprostranjenost.

- što bi primjena znakovnog jezika značila u punoj učionici ili poslovnom uredu? Umjesto da se pokušavate dovikivati, ili želite nešto reći osobi pokraj sebe, ali ne želite ometati raspravu ostalih u grupi? Znakovni jezik idelano je rješenje.

- znakovni jezik spaja čujuće i gluhe osobe

Zanimljivosti o znakovnom jeziku

- znakovni jezik nije univerzalan niti alternativan

- postoji tzv. gestuno znakovni jezik (internacionalni znakovni jezik, koji se koristi na međunarodnim skupovima gluhih i nagluhih osoba)

- u svakoj državi postoji zaseban znakovni jezik

- američki i fracuski znakovni jezici su toliko slični da gluhe i nagluhe osobe iz Amerike i Francuske uspješno komuniciraju između sebe

- američki i britanski znakovni jezik uopšte nisu slični između sebe

- samo 14 znakovnih jezika u Europi su standardizirani i priznati

- bebe u dobi od 9, 10 mjeseci mogu već uspješno koristiti znakovni jezik

- čujuća djeca gluhih roditelja prvo nauče znakovni jezik pa onda govorni jezik.

Kratki pregled historijskog razvoja znakovnog jezika

Sve je počelo u srednjem vijeku, 1620. godine, u Madridu. Španski svećenik i pionir u edukaciji gluhih osoba, Juan Pablo de Bonet je izdao knjigu o manuelnom alfabetu, koja i danas čini osnovu za jednoručnu abecedu. Ranije se na gluhoću gledalo kao da je kazna Božija. Tadašnje vjerovanje bilo je da je sluh dar o Boga, kako bi se mogla čuti Njegova riječ.

U doba antičke Grčke, Aristotel je gluhe osobe proglasio barbarima. Prema Aristotelu, grčki jezik je savršen jezik, i svako ko ga nije koristio proglašen je barbarom. Isto tako, gluhe osobe su bile uskraćene za učenje, jer ne mogu čuti, pa tako ne mogu i učiti.

Znakovni jezik je maternji jezik populacije gluhih i nagluhih osoba, njihovo osnovno komunikacijsko sredstvo. U Bosni i Hercegovini, znakovni jezik je zakonski priznati 15.09.2009. godine, ali nije standardiziran.

Još jedan zanimljiv detalj, znakovni jezici u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj se razlikuju između sebe. Pretpostavljam da to niste znali.

Za kraj, imam ja jedno pitanje za vas: bonton kaže da je nepristojno pričati za vrijeme jela, punih usta. Šta vi mislite, da li to vrijedi i za znakovni jezik?!

U nastojanju da podigne svijest o različitostima, British Council redovno objavljuje priče Ire Adilagić, projekt asistentice koja se timu British Councila pridružila prije godinu dana. Kako kažu iz British Councila, Ira je doprinijela timu, ali je i pružila svima uvid u svijet iz malo drukčije perspektive. Ira je osoba oštećenog sluha, studentica psihologije i bavi se podizanjem svijesti o položaju i pravima osoba s invaliditetom na različite načine.