Koalicija KOLOSI organizovala radionicu ''''Prezentacija značaja člana 24 UN CRPD''''

Koalicija organizacija osoba sa invaliditetom Grada Bijeljina KOLOSI je 25. jula 2019. godine u „Centru za kulturu Semberija” Bijeljina, organizovala radionicu za predstavnike Gradske uprave Bijeljina, javnih institucija iz Bijeljine, predstavnike organizacija iz sastava koalicije KOLOSI i medija na temu „Prezentacijaznačaja člana 24 UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i inkluzivnom obrazovanju" u okviru Strategije zagovaranja - promocije "Razumijevanja pristupa invalidnosti zasnovanom na ljudskim pravima" koalicija OOSI 2018.-2021.

Nakon uvodnog izlaganja od strane terenskog koordinatora Milorada Jovića, moderator radionice Novo Trifunović je najavio pojedinačna izlaganja članova Odbora za obrazovanje koalicije: Ranko Rankić – Inkluzivno obrazovanje, od teorije do prakse u defektološkom radu i aktuelni pristup kvalitetnoj inkluziji, Radmila Simić – Član 24 UN Konvencije i razvoj sposobnosti osoba sa invaliditetom do punog potencijala, Ivana Stevanović -Omogućavanje osobama sa invaliditetom učenje životnih i socijalnih vještina za jednako učešće u obrazovanju i u zajednici i Tanja Milinković – Rad i obuka nastavnika, uključujući i one sa invaliditetom, stručnjaka i osoblja koji rade na svim nivoima obrazovanja za podršku osobama sa invaliditetom, nakon čega se razvila panel diskusija učesnika radionice.

Zamjenica Ombudsmena za djecu RS, Jovanka Vuković se osvrnula na nedavni sastanak Odbora za obrazovanje i predstavnika koalcije KOLOSI u Kancelariji ombudsmena u Bijeljini i informisala da je za instituciju ombdusmena praksa inkluzivnog obrazovanja povezana sa problemima arhitektonskih barijera koje trebaju biti otklonjene za pristupačnost školstvu, o čemu je urađeno istraživanje u Bijeljini, koje je pokazalo da preko 40% školskih objekata nema uređene pristupe, nakon čega će u septembru ići preporuka da svi školski objekti moraju imati rješen pristup školama, ali i biblioteke, muzeji i institucije kulture. Pri tome je uočen problem finansiranja, da li to treba ići preko republičkog ili nivoa lokalne zajednice. Takođe, pitanje asistenata u školama, još 2016. godine je data preporuka da se razjasni koja djeca i pod kojim uslovima trebaju imati asistente u nastavi, ko može davati podršku, ali to još nije dovoljno definisano, kao ni pitanja udžbenika u nastavi za djecu sa invaliditetom i da se inkluzija treba sagledavati i iz ugla komisije za razvrstavanje, sa obzirom na ostvarene efekte na djecu za koju se realizuje, kako bi inkluzija pratila najbolji interes djeteta.

U toku je javna rasprava o Nacrtu zakona o osnovnom obrazovanju, vaspitanju i školovanju djece sa invaliditetom, koja bi se mogla školovati od kuće, prema članu 51 sada je to samo za djecu na dužem bolničkom liječenju, ali nije jasno definisano koja djeca mogu ostvariti pravo obrazovanja od kuće, što se treba definisati podzakonskim aktima i pravilnikom i te bi se moglo odnositi na pojedine sekcije.

Takođe je predloženo da se više učini na edukovanju školskih kadrova i roditelja djece sa invaliditetom, da se izdvajaju veća materijalna sredstva za to u resornim ministarstvima, da se inkluzija kao proces završava kada se osoba sa invaliditetom zaposli i stambeno obezbijedi, da se potenciraju sastanci sa privrednicima i lokalnim političarima o zapošljavanju osoba sa invaliditetom, da se obezbijedi materijalna pomoć za roditelje koji školuju djecu sa invaliditetom.

Pitanja obrazovanja mladih i djece sa invaliditetom od značaja je za lokalnu zajednicu i ove teme treba da idu kroz inicijative obudsmena, a definisane su i Strategijom razvoja socijalne zaštite za narednih 5 godina u Bijeljini, gdje ima oko 900 djece sa invaliditetom.

Predstavnica Centra za socijalni rad Bijeljina, Vesna Savić saopštila da su na sastanku predstavnika Gradske uprave Bijeljina i privrednih organizacija u Bijeljini, date preporuke da se podstiče zapošljavanje mladih sa invaliditetom i da NVO sektor u saradnji sa Centrom za socijalni rad, naročito koalicija KOLOSI i Udruženje „NADA". Asistenti u nastavi se određuju na osnovu nalaza prvostepene stručne komisije i ne dobije svako djete kome to treba asistenta, a to je teško i za djecu i roditelje, što dovodi do nekvalitetnog obrazovanja, na čemu treba dodatno raditi kako bi se poboljšalo.

Slavena Rajić psiholog JU DV „Čika Jova Zmaj" Bijeljina saopštila da rad sa djecom u dječijim vrtićima je takođe kompleksan, za vaspitače i djecu, jer savladavanjem vještina djece sa invaliditetom dodatno se otežava rad vaspitača, preopterećenih velikim grupama djece o kojima moraju brinuti, nedostatak stručnog kadra uočava se kod svih oblika invaliditeta djece, jer zahtijevaju dodatnu pažnju i brigu u odnosu na ostalu djecu. Postoji poseban Pravilnik za uključivanje djece sa teškoćama u razvoju u obdaništa i neka od djece koja su prošla sve nivoe obrazovanja i socijalizaciju, uz saradnju Fonda za dječiju zaštitu, institucija obrazovanja, obdusmena i ostalih institucija sistema, sada su angažovani kao vaspitači u obdaništu i učestvuju u radionici, što pokazuje da se inkluzija ostvaruje i ima pozitivne efekte.

Predstavnica Narodne biblioteke „Filip Višnjić" Bijeljina, Petra Rajković istakla da je urađeno mnogo na pristupačnosti ove ustanove za osobe sa invaliditetom, ali da nedostaje platforma, kako bi bio dostupan knjižni fond naučne i stručne literature i književne večeri za osobe sa invaliditetom, jer se organizuju na spratu, a potrebni su i asistenti za slijepe osobe, kako bi u većoj mjeri koristili audio knjige i kompjutere za slijepe, jer od 73 člana Udruženja samo 3 koriste ove usluge i knjige. Takođe, godinama biblioteka obezbjeđuje besplatne članske karte za osoba sa invaliditetom.

Predstavnica Gradske uprave Bijeljina, Slavica Ugrenović je ukazala na mogućnost stipendiranja osoba sa invaliditetom, ali je to pravo povezano sa komisijskom kategorizacijom i pravom na njegu, na osnovu čega se dodjeljuju stipendije za djecu sa invaliditetom u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok za visoko nisu predviđene stipendije, po pravilniku, za prve dvije, nego tek u trećoj godini studija, sa visokim prosjekom, za deficitarne fakultete i u rangu sa ostalim studentima. Prijedlog je da se prati pravilnik republičkog nivoa, gdje se izvšila prilagođenost studentima sa invaliditetom, za koje se ne traži prosjek i stipendije se dodjeljuju već od prve godine fakulteta, bez odrednice koji mogu biti, državni i privatni fakulteti.

Definicija člana 24 UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom predviđa mjere za zapošljavanje nastavnika sa invaliditetom.

Na kraju radionice je zaključeno da se sve navedeno, što zapisnik i zaključci ističu, dostavi svim učesnicima, predstavnicima institucija i Gradskoj upravi, kako bi se na tu temu organizovao sastanak Odbora za obrazovanje i gradonačelnika i dalja razrada realizacije predloženih mjera i strategija LPAI-a i Grada Bijeljina u oblasti inkluzivnog obrazovanja, prije početka nove školske godine i usvajanja budžeta za novu školsku godinu.

Radionici prisustvovalo 25 učesnika, a radionicu su pratile medijske kuće: NTV Arena, RTV Slobomir, BH TV1, IN TV i Semberske novine.

Video prilog sa radionice možete naći na web stranici RTV Slobomir na sljedećem linku: http://bit.ly/2L9zEcn

Koalicija organizacija osoba sa invaliditetom Grada Bijeljina KOLOSI radionicu je organizovala u sklopu MyRight programa zajedničkih aktivnosti 2018.-2021.

Više slika na našoj facebook stranici MyRight-BiH na sljedećem linku:

https://www.facebook.com/myrightbih/